Harper's Bazaar Srbija

Šta se događa sa telom kada jedete sladoled?

Kad su temperature visoke (ili bolje rečeno, sunce sija cele nedelje u aplikaciji Weather), želja za sladoledom direktno se povećava. 

Istina, desert pojedemo za pet minuta – ali osećaj krivice ostaje duže vreme. Da li se isplati tugovati?

Prvo, osnovno znanje. Sladoled se pravi na bazi vode ili mleka, tako da bi trebalo da razmislite koju vrstu da odaberete u skladu sa vašim apetitima, preferencijama i zdravim razumom. Prvi su sorbei, u svom sastavu imaju 85-90% vode. Drugi – kremastije teksture, pripremaju se na mleku, jogurtu ili drugim lakto-sastojcima.

Što se tiče koristi, obe vrste će biti otprilike jednake. Istina, u različitim količinama: kremast – više kaloričan (200-250 kcal na sto grama) za razliku od sorbea (oko stotinu). Uz to, bilo koji desert sadrži dodatne sastojke koji ga čine ukusnijim ali istovremeno utiču na sastav i energetsku vrednost. To su kakao, orasi, voćni koncentrati, zaslađivači, sirupi… A upravo ti aditivi (a ne sama baza sladoleda) čine sladoled više ili manje kaloričnim.

Oni koji se pridržavaju određenog prehrambenog plana ili pažljivo prate ishranu trebalo bi da shvate da sladoled jednom nedeljno, naravno, neće poremetiti vašu ishranu. Ali ako vas misao o kalorijama još uvek proganja, kladite se na sorbe (ne nužno bez šećera, osim ako niste dijabetičar).

Druga opcija „dijetalnog“ sladoleda je sa mlekom, a ne sa pavlakom. Vodite računa da ne sadrži štetne masti poput palminog ulja. Mnoge ljude zbunjuje koncept „bez šećera“ i „bez masti“ – da biste ostali u formi, morate isključiti prvo, ali ne nužno i drugo. Kada govorimo o šećeru: savremeni proizvođači sve više zamenjuju rafinirani šećer neškodljivom stevijom koja je 130 puta slađa od običnog šećera, ali bezopasna za telo. Međutim, među nutricionistima postoji mišljenje (veoma je jednostavno da proverite sami) da stevija, uprkos svojim kvalitetama, ne zadovoljava našu zavisnost od šećera. I nakon što pojedete takav sladoled, verovatno ćete želeti još, i još, i još …

Sladoled dovodi do nadimanja

Nadimanje može biti uzrokovano mnogim faktorima, ali verovatnije je da to povezujemo s hranom. A, nažalost, sladoled je jedan od takvih provokatora. Većina nas doživljava laktoznu intoleranciju s godinama (prema nekim procenama oko 75% ljudi na planeti). Sprovedite eksperiment i posmatrajte – šta se događa sa telom kada jedete sladoled? Nadimanje može biti simptom alergije na hranu. To znači da treba izbegavati sladoled na bazi mleka.

Koji sladoled daje neophodnu dozu energije?

Sorbe obično sadrži više šećera od kremastog sladoleda. Da bi poboljšali ukus, „vodi“ je potrebno više glukoze nego „mleku“. Ali nije sve tako kritično: poznato je da je šećer u određenoj količini neophodan našem telu, jer pomaže pri dobijanju trenutne energije. Stoga, za brzo razvedravanje, možete sebi priuštiti voćni sorbe. S druge strane, krem sladoled je izvor kalcijuma i vitamina rastvorljivih u mastima, a, recimo, sladoled sa orasima će vlaknima dati prirodnu energiju.

Kada odabrati mlečni sladoled?

Kalcijum i fosfor mogu uticati ne samo na zdravlje kostiju, već i na žensko raspoloženje, zbog hormonskih poremećaja tokom menstrualnog ciklusa. Jednostavno rečeno, ovo je odličan način da se rešite emocionalnih promena u toku PMS-a. Još jedan bonus je stimulacija hormona trombotonina, koji smanjuje nivo stresa u telu. A mleko takođe sadrži L-triptofan, prirodno sredstvo za smirenje. Pomaže opuštanju nervnog sistema i sprečavanju nesanice.

Omiljena serija sa sladoledom? Nije tako loša ideja!

foto:pinterest

Najnovije