Harper's Bazaar Srbija

Koju ulogu moda igra u našim životima danas?

Modna opsesija SUPTILNIJIM i MANJE NAGLAŠENIM formama, u punom je zamahu ove jeseni

CHIARA FERRAGNI je izgledala kao da je aktivirala režim anonimnosti. Na Nedelji mode u februaru ove godine, zvezda italijanskog stila, koja je na Instagramu stekla 29 miliona pratilaca zahvaljujući svojim živopisnim modnim kombinacijama u duginim bojama naglašenih logotipa, nosila je samo neutralne boje: pleteninu krem boje i kargo pantalone na reviji modne kuće Fendi, belu košulja-haljinu ispod bež kaputa za Tod’s, a sivo odelo na reviji modnog brenda Gucci. Među superiornim influenserima na revijama, Ferragni nije bila usamljena u stremljenju ka skromnijem looku. Tamu McPherson je nosila belu trikotažu na Ferragamo reviji, Camille Charrière se pojavila u sivom komletu od kašmira na reviji kuće Prada, a Caroline Daur i Chriselle Lim obukle su klasičnu odeću kamel boje za revije Max Mara i Lanvin. Ovako, očigledno, izgleda ulični stil u eri tihog luksuza, kada superiorno dominiraju agresivna prefinjenost i raskošne tkanine. „Vraćanje u tok sa modnim kalendarom je veoma zahtevno“, kaže McPherson, osnivač sajta za modu, lepotu i wellness All the Pretty Birds.

„Trenutno gravitiram ka odevnim komadima koje smo verovatno viđale iznova i iznova, a koji su klasici. Ono za čim McPhersonova sada žudi je svojevrsna uniforma otporna na promene — odeća koja će je zaštititi od neizvesnosti našeg maglovitog i ne sasvim postpandemijskog sveta. Ovo zahteva neki vid ponovne modne edukacije u najosnovnijim elementima stila, kaže ona, što je upravo ono što su modne piste za jesen 2023. ponudile: „Ovo su stvari koje možete da nosite i koristite sve vreme. I zato smatram da je to komercijalno odlična strategija.” Kako su kolekcije u proteklih nekoliko godina bile ispunjene svetlim, živahnim, infuzijama boja i sjaja koji podižu raspoloženje – odećom zamišljenom za viziju budućih zabava proslavljanja života nakon Covida – isto tako odlučno su se dizajneri okrenuli ka svedenijem za jesen, sa naglaskom na finije aspekte kvaliteta i dizajna. U Njujorku, revija brenda Proenza Schouler povodom jubilarne 20-godišnjice zamenila je prolećne tufne i flamenko volane paradom neupadljivih odevnih komada, a modnu paradu brenda predvodila je večna muza Chloë Sevigny u crnoj kožnoj midi suknji i usko krojenoj jakni čvrsto zategnutoj oko struka. Tory Burch je zamenila prošlosezonske prozirne slojeve i neonske boje strukturiranim odevnim predmetima za kombinovanje u prigušenim nijansama slonovače, rumene, crne i sive. Ralph Lauren i Michael Kors su se oslonili na svoje najklasičnije stilove: odelo na sive pruge i lagane pletene haljine.

Jedna od londonskih revija o kojima se najviše priča bila je Tove, debi na modnoj pisti modernog minimalističkog brenda Holly Wright i Camille Perry, koja je od svog lansiranja 2019. postala poznata po klasičnim haljinama sa suptilnim rešenjima kao što su nabori i detalji sa čvorovima. Sva 33 osmišljena looka, uključujući i blejzere i mantile oštrog kroja, stilizovana su sa šik nonšalantnim Charvet papučama. Milano je oduvek imao svoje zagovornike tonalnog oblačenja. Međutim za jesen se činilo se da se svaka modna marka – od virtuoza poput Brunella Cucinellija, modne kuće Loro Piana, Bottega Veneta i Giorgio Armani do istaknutijih, ekscentričnijih modnih kuća kao što su Fendi i Gucci – složila po pitanju kolorita od glave do pete u neutralnim apaletama kao što su bež, biskvit i boja ljuske jajeta. (Ian Griffiths, kreativni direktor kuće Max Mara nazvao je to kamelokratijom.) Hermès je nastavio da nosi baklju svedenijeg looka u Parizu, ali i Demna, čija je Balenciaga revija počela sa sedam oversize crnih krojeva. U Los Anđelesu, Fear of God je iznova demonstrirao kroj po kome je repoznatljiv Jerry Lorenzo, osnivač brenda. Čak se i priznata maksimalistkinja Donatella Versace predstavila svojom revijom tokom vikenda dodele Oskara, koja je prikazala suzdržane male crne haljine i odela sa suknjama. Versaceova tabla inspiracija je uključivala fotografije iz kampanje iz 1995. koju je fotografisao Richard Avedon i na kojoj je Kristen McMenamy u crnom sakou figure peščanog sata i pencil suknji. To je referentna tačka koja se čini posebno prikladnom: sredina ‘90-ih je verovatno bila vrhunac kretanja ka minimalizmu koji su predvodili dizajneri poput Calvina Kleina, Helmuta Langa i Jil Sander, koji su bili usresređeni na dobro krojenu odeću sa prigušenom paletom boja – potpuni kontrast naspram preteranog glamura ‘80-ih koji mu je prethodio. Takva estetika se pojavila u jeku recesije i Zalivskog rata i usred tekuće epidemije AIDS-a.

To je pomoglo da se izazove sveobuhvatno preispitivanje onoga šta moda predstavlja i uloge koju ona može ili treba da igra u našim životima. Ono što se sada dešava, u još jednoj eri preokreta, tokom našeg post-Covid mamurluka, dugog i geopolitički destabilizujućeg rata u Ukrajini, klimatske krize koja je sve veći problem, kao i hiperinflacije, može biti ključna opomena za pažljivo donošenje odluka. Popularni savremeni avatari tihog luksuza — Roy familija HBO serije Succession, Cate Blanchett u ulozi Lydie Tár u drami Tár, Gwyneth Paltrow u suđenju za skijašku nezgodu, nova nevesta Sofia Richie – pružili su pregršt materijala za TikTok, sa kratkim objašnjenjima sa #QuietLuxury kako nekadašnji vrlo limitiran look jednog procenta stanovništva podići na novi nivo masovne kulturne svesti. Međutim, osim što je izvan bogatstva, moći i uticaja, ono što se čini da raskoš bez logoa poručuje je neka vrsta poverenja ili kontrole, čak i iluzorne, usred svog haosa. Privlačnost tog utiska – posebno mlađim potrošačima, za koje maglovita budućnost često može delovati nepojmljivo – nije previše teško razumeti.

NOVA GENERACIJA MINIMALISTA

Naravno da kaputi od kašmira sa dva lica koji koštaju više od 3.000 dolara nisu dostupni svima. Međutim, kombinacija ekonomske neizvesnosti i povećane svesti o životnoj sredini je već počela da pokreće rast na modnom tržištu preprodaje – a sa njom i prelazak ka cirkularnijem modelu u kojem se više kupuju odevni predmeti van trendova, nose (duže vreme), a zatim preprodaju, obično sa popustom, da bi ciklus započeli iznova. „U prošlosti smo videli da se generacija Z zaista oslanjala na odevne komade koji su za njih na neki način bili dostojni Instagrama, a sada je došlo do pomeranja ka brendovima koje su tradicionalno usvojili naši stariji kupci,” kaže Noelle Sciacca, viši modni direktor kompanije RealReal. Sciacca napominje da su i Loro Piana i the Row, dva fundamentalna brenda luksuzno-minimalističkog pokreta, zabeležila najveći porast potražnje na platformi za preprodaju luksuznih proizvoda u protekloj godini, sa porastom od 30 posto među kupcima Generacije Z. To je trend u načinu na koji učestvujemo i razmišljamo o modi na koji trgovci na malo luksuznom garderobom pokušavaju da odgovore.

Net-a-Porter je čak pokrenuo sopstveni program preprodaje odeće za kredit u prodavnicama i uvodi uslugu popravke i prepravke odeće kako bi produžio životni vek odevnih predmeta i aksesoara. Ovo je ohrabrujući razvoj događaja za Stellu McCartney, koja je odgovornost prema životnoj sredini i dizajniranje odeće koja živi u vašoj garderobi više od jedne sezone postavila u središte svega što radi. „Inspirišu me današnji potrošači koji su sve više angažovani i zainteresovani da žive sa svešću kako bi zaštitili planetu“, kaže McCartneyjeva. „Drago mi je što se vode razgovori ne samo o korišćenju ekološki prihvatljivih, savesnih materijala, već i o promeni paradigme sa trenda na bezvremenost. Kreiranje nosivih luksuznih bazičnih komada garderobe je takođe razlog postojanja brojnih novijih, manjih brendova. Modni brend sa sedištem u Stokholmu Totême, koji su osnovali Elin Kling i Karl Lindman, je prošle godine doduše postao viralni hit predstavivši hibridnu jaknu/šal–zapravo predimenzionirani vuneni kaput sa integrisanim šalom – premda fokus ove devetogodišnje modne kuće ostaje da kreira garderobno blago – dobro skrojene, jednostavne komade koji će postati deo vaše dnevne uniforme.

U Njujorku, Paul Helbers, koji je ranije dizajnirao mušku odeću za the Row, sada je kreativni direktor modne marke Fforme, linije modularnih slojeva garderobe, poput pletene haljine, uskih pantalona i kaputa sa šišmiš rukavima, koji idu zajedno uz odvene komade iz prethodnih sezona. A–Company Sare Lopez specijalizovala se za krojenje ekstremnijih detalja, kao što su predimenzionirani otvori za ruke ili falte koji se otvaraju kako bi se stvorio efekat resa. A Veronica de Piante kreira trikotažu od kašmira i svilene sakoe sa dvorednim kopčanjem i intrigantnim crnim vezom na crnoj podlozi. De Piante ima sopstvenu garderobu svednu na jedan od gore pomenutih blejzera, nekoliko kaputa, farmerki i belih majica.

„Samo volim da se osećam lagano i šik“, kaže ona. „Jednostavno. Manje je više.” To je ideja koja je oduvek bila vodilja za Brunella Cucinellija. „Kada smo osnovali našu kompaniju pre 45 godina, predstavili smo našim klijentima kolekciju od 30 ženskih džempera od kašmira jer sam znao da kašmir nije materijal koga bi se ljudi lako odrekli“, objašnjava Cucinelli svoj dugogodišnji fokus na klasične siluete napravljene od visokokvalitetnih prirodnih vlakana. „U današnje vreme, kada dizajniramo novu kolekciju, razmišljamo o životu osobe koja će je na kraju nositi. Da li će im biti udobno dok nose svaki pojedinačni komad garderobe? Mogu li se komadi odeće lako kombinovati?” Cucinelli rezonuje. „Želimo da se osećaju kao da mogu da nose odevne komade od pre 10 godina u kombinaciji sa novom i da će oni zaista uvek dobro funkcionisati zajedno.”

Autorka teksta: ALISON S. COHN

Foto: Profimedia

Najnovije