
Dok se sunčani dani još uvek kolebaju pred punim dolaskom leta, a oblačno i promenljivo vreme odlaže sezonsku izloženost UV zračenju, sada je savršen trenutak — i poslednji voz — za uvođenje tretmana i proizvoda sa mlečnom kiselinom u rutinu nege. U pitanju je dragoceni period između zime i visokih temperatura, kada koža traži obnavljanje, ali je i dalje dovoljno zaštićena da bez rizika reaguje na moćne, ali osetljive aktivne sastojke.
U svetu kozmetičkih formula koje često zavise od trenda i pažnje na društvenim mrežama, mlečna kiselina ostaje tiha, ali moćna saveznica. Iako ne izaziva istu euforiju kao retinol, vitamin C ili hijaluronska kiselina, njen efekat na kožu – naročito onu suvu i beživotnu – ne može se zanemariti.
Dvostruka uloga: eksfolijacija i hidratacija
Za razliku od mnogih drugih AHA kiselina, mlečna kiselina deluje dvostruko: nežno uklanja mrtve ćelije sa površine kože, ali istovremeno i hidrira. Upravo ta kombinacija čini je idealnom za one koji žele vidljiv efekat osvežavanja, ali bez rizika od isušivanja ili iritacije.
Njena prednost leži i u molekulskoj veličini. Za razliku od glikolne kiseline, koja prodire dublje i može izazvati reakcije kod osetljive kože, mlečna kiselina ima veće molekule i deluje pretežno na površini. Rezultat? Efikasna eksfolijacija sa znatno manjim rizikom od narušavanja kožne barijere.
Mlečna kiselina: Višestruki benefiti za kožu
Već pri niskim koncentracijama od 5%, mlečna kiselina podstiče obnavljanje površinskog sloja kože i ujednačava teksturu. U nešto jačim formulama — od 10 do 12% — stimuliše sintezu kolagena, čime doprinosi elastičnosti, čvrstoći i svežini tena.
Ono što je čini još vrednijom jeste njena sposobnost da podrži prirodnu zaštitnu funkciju kože. Naučna istraživanja pokazuju da mlečna kiselina podstiče proizvodnju ceramida – lipida koji čine ključni deo kožne barijere. Uz to, deluje blagotvorno i na mikrobiom kože, ublažavajući upalne procese povezane sa stresom i reaktivnošću.
Drugim rečima, mlečna kiselina nije samo eksfolijant — već i humektant, graditelj barijere i saveznik mikrobioma kože.

Za koga je mlečna kiselina najbolja?
Zahvaljujući svojoj nežnoj, a efikasnoj formulaciji, mlečna kiselina odgovara gotovo svim tipovima kože. Posebno je pogodna za one koji žele da poboljšaju teksturu, osveže ten i ujednače ton, a da pri tom ne naruše prirodnu zaštitnu barijeru kože.
Idealna je za suvu, dehidriranu i zrelu kožu, a zahvaljujući svojim prirodnim humektantnim svojstvima — sposobnosti da vezuje i zadrži vlagu — pruža dubinsku hidrataciju uz blago ljuštenje, u jednom jedinom koraku.
Kod masne i problematične kože, pomaže u čišćenju pora i suzbijanju zadebljalih površinskih slojeva, bez grubih iritacija. Osetljiva i reaktivna koža, pak, ima priliku da zablista bez rizika, što je retka prednost u svetu aktivnih sastojaka.
Kako i koliko često se koristi mlečna kiselina?
Uprkos brojnim benefitima, mlečna kiselina se koristi promišljeno. Pravilo “manje je više” ovde je ključno. Preterana upotreba bilo kog eksfolijansa može narušiti balans kože, izazvati crvenilo, zatezanje i preosetljivost.
Za većinu tipova kože, dovoljno je koristiti mlečnu kiselinu jednom do dva puta nedeljno. Osobe sa izrazito osetljivom kožom ili rozaceom trebalo bi da je uvode postepeno, prateći reakciju kože.
Znaci preterivanja mogu biti peckanje, zatezanje, perutanje ili izbijanje sitnih upalnih promena – ako se to dogodi, vreme je za pauzu i povratak jednostavnijoj rutini.
Kada je idealno vreme za upotrebu?
Kao i većina aktivnih sastojaka, mlečna kiselina najefikasnije deluje tokom noći. Noć je period kada se obnavljanje ćelija kože prirodno ubrzava, a propustljivost barijere raste, što čini uslove idealnim za delovanje kiselina. Ujutru je, naravno, obavezno naneti kremu sa visokim SPF faktorom, jer mlečna kiselina povećava osetljivost kože na sunce.
U nastavku donosimo pregled najboljih proizvoda sa mlečnom kiselinom na domaćem tržištu — od nežnih čistača za svakodnevnu upotrebu do seruma sa višim koncentracijama za ciljane tretmane.
Foto: Promo, Profimedia, Kaboompics