Dior otvara novo poglavlje za proleće 2027.

Jonathan Anderson je pronašao novi način da ispriča staru priču

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Postoje modne kuće koje se oslanjaju na svoju istoriju i one koje od nje pokušavaju da pobegnu. Dior pripada prvoj grupi, ali Jonathan Anderson očigledno ne želi da prošlost bude teret. U njegovoj viziji za proleće 2027. nasleđe kuće ostaje prisutno, samo dobija više vazduha, lakoće i prostora za savremeni život.

Osamnaest meseci nakon što je preuzeo kreativno vođstvo Diora, Anderson deluje kao dizajner koji je prestao da traži svoje mesto u kući i počeo da gradi sopstveni jezik unutar njenih dobro poznatih kodova. To je važna razlika. Jer Dior nije brend koji možete jednostavno iznova izmisliti. Njegova istorija je previše snažna, a njegove siluete previše duboko ukorenjene u kolektivnom modnom sećanju.

Umesto da ih briše, Anderson ih, kako sam kaže, pokušava „pustiti unutra“. A ono što pušta unutra jeste svetlost.

Kada nasleđe postane lagano

Ako postoji jedna reč koja opisuje ovu kolekciju, onda je to lakoća.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Ne ona površna, dekorativna lakoća, već ona koja dolazi iz sigurnosti. Anderson više nema potrebu da dokazuje koliko dobro poznaje Dior. Umesto toga, uzima njegove najpoznatije elemente i postavlja ih u drugačiji kontekst.

Bar jakna i silueta New Looka iz 1947. godine i dalje su tu, ali ne deluju kao muzejski eksponati. Dobijaju nove proporcije, lakše materijale i drugačiji ritam.

Revija počinje gotovo bestežinskim dvorednim blejzerom sa belom prugom, preko svilene prugaste košulje, uz suknju u boji putera napravljenu od dvadesetak slojeva ručno sečenog šifona. Toliko su tanki da izgledaju poput francuskog mille-feuille kolača.

Ista ideja pojavljuje se na kraju revije, ovog puta sa mornarskoplavim prugama i klasičnom kariranom dezenu. Kao da Anderson želi da kaže: ovo je ista žena, samo u različitim verzijama svog dana.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Dior, ali sa manje težine

Boje dodatno potvrđuju ovu novu lakoću.

Žuta se pojavljuje u nekoliko nežnih tonova, u društvu prljavobele. Tu su i nijanse roze, kao i maglovito plava koja gotovo imitira atmosferu same revije: vodu i izmaglicu oko jezerca u Tuilerijama. Ali ono što ovu kolekciju čini zanimljivom nisu samo boje.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

To su detalji. Cvetovi su svuda, ali ne izgledaju kao klasični Diorovi buketi. Anderson ih rastavlja, uvećava i pretvara u trodimenzionalne forme. Latice se spuštaju niz skraćene jakne, pretvaraju u boe i pojavljuju kao neobični ukrasi na ušima.

Christian Dior je svoje cvetove učvršćivao štirkom kako bi ostali gotovo skulpturalno uspravni. Anderson ih, nasuprot tome, ostavlja mekima. To je možda i najbolja metafora njegove kolekcije: uzeti nešto što već poznajemo i dozvoliti mu da bude manje strogo.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Na prvi pogled, kolekcija je nežna. Ali Anderson ne poistovećuje nežnost sa slabošću. Haljine raskošnih kružnih krojeva spolja deluju gotovo slatko i romantično, dok su iznutra precizno konstruisane. Volumen postoji, ali nije težak. Silueta je ženstvena, ali nikada krhka. Ista ideja vidi se i u vezu, koji stvara iluziju volumena bez stvarnog viška materijala. To je prilično precizan opis Andersonovog Diora: manje demonstracije, više konstrukcije.

Tragovi Galliana i Bohana

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Iako je Andersonova kolekcija izrazito njegova, Diorova istorija je neprestano prisutna. Na cipelama sa rajsferšlusima i dekonstruisanim dnevnim torbama sa D-I-O-R logom može se prepoznati odjek Gallianove ere. Ali Anderson ne gleda samo u jednu prethodnu eru. Inspiraciju je pronašao i u radu Marca Bohana, koji je Dior vodio od šezdesetih do osamdesetih godina.

Jednu njegovu torbu Anderson je uzeo kao polaznu tačku, a zatim je postavio vrlo jednostavno pitanje: kako je učiniti boljom? Kako poboljšati kožu? Kako unaprediti rajsferšlus? Kako funkcionalnost učiniti boljom? Upravo u tim pitanjima nalazi se možda najzanimljiviji deo ove kolekcije. Anderson ne pokušava da bude glasniji od Diorove istorije. On je proučava, rastavlja i ponovo sastavlja.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Novi Dior ne mora da bude potpuno nov

To je možda i najveća promena koju ova kolekcija donosi.

U vremenu kada se od novih kreativnih direktora očekuje da odmah ostave snažan, prepoznatljiv potpis, Anderson bira sporiji put. Njegov Dior ne pokušava da šokira po svaku cenu. On želi da usavrši ono što već postoji. I možda je upravo zato ova kolekcija važna.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Jer pokazuje da savremeni Dior ne mora da bira između prošlosti i budućnosti. Može da uzme Bar jaknu, cvet, New Look, Gallianovu torbu ili Bohanov dizajn — i da ih pošalje u novi život.

Jonathan Anderson za proleće 2027. ne menja Dior. On mu otvara prozor.

Credit line: Jonas Gustavsson / Sipa USA / Profimedia

Foto: Profimedia

Najnovije

Politika kolačića
Harper's Bazaar Srbija logo

Koristimo kolačiće i slične tehnologije za skladištenje i pristup informacijama na Vašem uređaju. Neke od ovih tehnologija su tehnički neophodne da bi vam pružile bezbednu, funkcionalnu i pouzdanu web stranicu. Takođe, želimo da postavimo opcione/dodatne tehnologije kako bi vam pružili najbolje korisničko iskustvo.

Dodatne informacije su dostupne na stranici politika privatnosti.

Neophodni kolačići

Ovi kolačići su neophodni za normalno funkcionisanje web sajta, jer omogućavaju osnovne operacije poput održavanja vaše sesije, obezbeđivanja sigurnosti i pravilnog rada ključnih funkcionalnosti stranice.

Analitički i kolačići trećih strana

Ovi kolačići nam omogućavaju da razumemo kako pristupate stranici i Vaše navike pregledanja (npr. pregledane stranice, vreme provedeno na stranici, klik na sadržaj). Oni nam omogućavaju da analiziramo performanse i kvalitet naše stranice i da otkrijemo moguće greške.

Omogućavanje ovih kolačića pomaže nam da poboljšamo naš web sajt.