Harper's Bazaar Srbija

Manir čistote i prkosa

Od nevinosti do senzualnosti i seksepila, bela boja označava široku amplitudu emocija i percepcije

OBIČAJ UDAVANJA u beloj boji postao je praktikovan širom sveta tek nakon Drugog svetskog rata i pojave srednje klase koja je mogla da priušti kupovinu haljine koja će biti nošena samo jednom

Modni svet i njegova fenomenologija ponajviše su definisani bojama koje to nisu. Apsolutno odsustvo svih boja (crna) ili njegova spektralna sinteza (bela) predstavljaju osnove stila koje su u najvećoj meri oblikovale modu i pogled na odevanje. Bela je arhetip čistote, nevinosti, simbol sjedinjavanja sa božanskim u činu krštenja i moralne neukaljanosti. Norme evropskog poimanja bele, u Aziji imaju sasvim suprotno značenje i bela se najčešće vezuje za žalost i pogrebni čin. To je slučaj u budizmu, ali i hinduizmu, dok je za islamsku veru bela najčistija od svih boja i preporuka je da se pre svega muškarci odevaju u odeću upravo ove boje.

Bela boja ima jasno definisanu simboliku i manirizam koji dolazi s njom, ali njena upotreba nije bila u tolikoj meri zastupljena iz krajnje praktičnih razloga. Bela jeste simbol čistote, ali bela se isto tako veoma lako prlja, te je rezervisana za posebne prilike. Takav tretman nije zaobilazio ni one na najvišim lestvicama u društvu.

IAKO SE VEZUJE za simboliku nežnosti i nevinosti, bela boja je vrlo brzo stekla epitet boje otpora i protivljenja konvencionalnom

Sve do venčanja britanske kraljice Victorije za princa Alberta 1840. godine, venčanice su bile svih boja osim bele. Monarsi su imali pregršt kolorita da biraju za čin stupanja u brak, te je odluka tada dvadesetogodišnje devojke da za venčanicu odabere jednostavnu belu haljinu sa dekoracijom u vidu honitonske čipke (gradić na jugoistoku Engleske) bila presedan. Nepisano pravilo je da su zvanice očekivale da buduća kraljica zaseni svojom haljinom. Victoria je imala drugu nameru, a to je da jednostavnost bele haljine iskoristi kao poruku da će ona kao monarh cele Engleske pažljivo i razumno trošiti nacionalne resurse…

Ceo članak možete pročitati u oktobarskom izdanju Harper’s BAZAAR Srbija.

Priredio: Marko Mrkaja

Fotografije: Profimedia, Shutterstock

Najnovije