Harper's Bazaar Srbija

Znamo da su beauty filteri loši za nas, ali da li to išta menja?

Beauty filteri zaista prikazuju naše lice - samo "savršeno".

Filteri koje možemo pronaći na gotovo svakoj aplikaciji nekada su služili da nas pošteno, onako do suza, nasmeju. Sigurno se sećate te ere. Međutim, koga briga za zabavu – sada nam je važnije da izgledamo onako kako to standardi lepote u 2022. od nas zahtevaju. “Blurovan” ten, pune usne, istaknute jagodice, perfektno izvučen ajlajner, pegice, beli zubi i svetle oči, samo su neke od karakteristika koje možemo da dobijemo jednim klikom. Ali, kada isključite filter i shvatite da ne izgledate onako kako vas “vidi” aplikacija, da li ste srećni ili deprimirani?

Jedno od istraživanja koje je sprovedeno 2019. godine pokazalo je da korišćenje filtera i kreiranje takve nerealne slike o sebi pospešuje nezadovoljstvo izgledom, ali i razvoj socijalne anksioznosti. Tu je i problem sa samopoštovanjem i samopouzdanjem koji se rađa iz činjenice da nismo dovoljno dobri i u skladu sa onim što je očekivani standard (čega, jedne aplikacije koju možemo sutra da deinstaliramo?!), a koji ne utiče samo na to da li ćemo i šta objaviti na svojim profilima, već i na to kako sebe vidimo u ogledalu. Osim toga, među pobornicima plastične hirurgije ogroman je broj “zavisnika” od beauty filtera. 

Zašto uopšte koristimo beauty filtere?

Pa, očigledno je da želimo da nešto instant promenimo na sebi, naročito kada to zapravo ne možemo da uradimo ili prosto nemamo mogućnost za tako nešto. No, psiholozi korišćenje filtera sasvim opravdano upoređuju sa drugim bolestima zavisnosti jer je osećaj nagrade i zadovoljstva u mozgu – isti. Zadovoljni smo rezultatom, a nagrađeni odobravanjem društva u vidu lajkova i komentara – nije potrebno da i sami budemo psiholozi da bismo zaključili da želimo da ponovimo sve što donosi neki vid prijatnosti. 

S obzirom na to da su današnje generacije programirane za društvene mreže, nije ni čudo što fotografije koje viđamo na njima izazivaju emociju pre nego što mozak uspe da obradi informaciju na koju je naišao. Nošeni afektom, teško nam je da razlučimo šta je stvarno, a šta ne i, još važnije, da li je ta emocija za nas korisna ili degradirajuća. 

Šta korisnici filtera imaju da kažu o ovoj temi?

Uticaj beauty filtera na mentalno zdravlje je neosporan, naročito kod ljudi koji nemaju izgrađen zdrav odnos prema sebi i svom izgledu. Pa ipak, stavovi su i dalje podeljeni. 

Činjenica je da smo svi makar jednom upotrebili neki filter, što iz radoznalosti što iz otvorene namere. Neki su redovno koristili filtere, a onda odustali jer su shvatili da im ne čine ništa istinski dobro, dok su neki nastavili i u tome ne vide nikakav problem.

Na primer, jedna korisnica je otkrila da voli ono što vidi u ogledalu, ali fotografije nikada to ne mogu verno da prenesu – zato koristi filtere koji suptilno koriguju ono što ona smatra nesavršenim. Druga korisnica se ne oseća prijatno zbog svojih akni, zbog čega neretko pribegava filteru koji će to zamaskirati i učiniti da se oseti malo bolje. Ima naravno i onih kojima filteri nisu svakodnevica, ali i onih koji smatraju zabavnim da vide kako bi izgledali da su “savršeni”. 

Šta će se dalje desiti?

Ako nastavimo u ovom pravcu, predviđa se porast anksioznih poremećaja koji su u vezi sa društvenim mrežama – čak, ovo je već primećeno u radu terapeuta sa klijentima. Moguće je povećanje telesne dismorfije i generalnih problema sa slikom o telu iz prostog razloga što se ono što vidimo u ogledalu ne uklapa u ono što prikazuju filteri odnosno (nerealni) standardi lepote.

Ali, ne mora da znači da će se problemi javljati samo kod korisnika filtera. Moguće je i suprotno – njihovo maltretiranje od strane onih koji se filterima protive. 

Tu je, naravno, i porast popularnosti plastične hirurgije što samo produbljuje problem opšteg nezadovoljstva sobom. 

Edukacija o uticaju beauty filtera na mentalno zdravlje treba da bude od ključne važnosti za suzbijanje problema, ali ni na taj način ne rešavamo baš sve što bi trebalo. Važno je osvestiti zavisnost od ulepšavanja stvarnosti i razmisliti zašto to radimo, šta stoji iza potrebe da se predstavimo onakvima kakvi nismo?

Šta svako od nas može da uradi?

Najpre, potrebna nam je digitalna pismenost – potrebno je da znamo ko to tačno nameće standarde lepote i iz kojih razloga, a da onda kritički razmislimo da li je to za nas ili ne i kako ti standardi utiču na naša osećanja prema sebi samima. Potreban je, čak neophodan, rad na sebi i jačanju svog samopouzdanja i samopoštovanja. Uostalom, šta će se desiti kada prestanemo da koristimo filtere? Ponovo ćemo se vratiti na ono što jesmo. 

Ukoliko vas deprimira ono što vidite na društvenim mrežama – jednostavno filtrirajte sadržaj koji konzumirate. Ako se zbog istog ne osećate dovoljno dobro, vreme je da prestanete da mu se izlažete. Pratite i gledajte samo ono što vam hrani dušu i ljubav prema sebi. 

Na kraju, psiholozi su potvrdili delotvornost pauza od društvenih mreža na očuvanje mentalnog zdravlja. Počnite od nekoliko sati dnevno, a potom postepeno povećavajte vreme koje nećete provoditi na društvenim mrežama, već radeći nešto što vas zaista ispunjava i čini da se osećate dobro u vezi sa tim ko ste.

Foto: Unsplash

Priredila: Ivana Tomić

Najnovije