Harper's Bazaar Srbija

Koji su bili ideali lepote kroz vreme?

Otkrijte kako su se trendovi dobrog, poželjnog izgleda menjali poslednjih sto godina.

Kažu da je lepota u oku posmatrača. Ali vreme i mesto mogu uticati na ono što posmatrač vidi. Koncept lepote se mnogo promenio tokom istorije. Ono što je nekada bio standard nije uvek bio i stalno se menja, a na to utiču različiti faktori: društvene prilike, politika, kultura, tehnologija.

Poimanje lepote od doba antičke Grčke do današnjih dana prošlo je različite faze i neprestano se menjalo, čemu svedoče i dela slikara i vajara od antičke, preko renesansne umetnosti sve do savremenog doba i fotografija žena koje viđamo u časopisima, kao i onih u muzičkim spotovima, reklamama. Iako se nećemo baviti lepotom u pradavna vremena, već u poslednjih sto godina, vredno je napomenuti da su stari Grci posvećivali jednaku pažnju kako unutrašnjoj, tako i spoljašnjoj lepoti, smatrajući da unutrašnja lepota utiče na fizičku privlačnost. Pojam lepote, pored fizičkih atributa, pratila je odgovarajuća šminka, na šta smo se, između ostalog, fokusirali. 

Dvadesete godine prošlog veka obeležile su devojke dečačke građe, sa uskim kukovima i malim grudima, što su postizale tako što su svoje telo obmotavale elastičnim zavojima. Duga kosa, koja je vekovima bila odraz ženstvenosti, zamenjena je bob frizurom, a jarke boje šminke su postale obavezan modni detalj.

Pre sto godina, idealno našminkano lice inspirisano je Holivudom. Šminku su gotovo isključivo nosile filmske zvezde i muzičari, između 1900. i 1919. godine, prema Vintage Makeup Guideu, koji dokumentuje istoriju rane kozmetike. Ali uprkos tome što je u to vreme bio ograničen broj potrošača, u kozmetičkoj industriji su napravljeni veliki pomaci. Max Factor je 1909. osnovao sopstvenu laboratoriju za lepotu kako bi kreirao proizvode za zvezde, a prva metalna tuba karmina osmišljena je 1915. godine. Oba događaja su uticala na omiljeni izgled šminke devojaka ranih 1900-ih. Tokom čitave decenije, žene koje su se šminkale preferirale su bledu, napuderisanu kožu, a usne su bile centralna tačka lica. Idealan make-up 20-ih nikada nije bio potpun bez crvenog karmina, koji se često nanosio u zaobljenom obliku na donju usnu, a oštro na gornju da bi se istakao Kupidonov luk. Šarmantni detinjasti izgled flapper, koji karakterišu mala, stisnuta usta, okruglo lice i obavezna frizura sa kratkim talasima zamenjen je u mašti javnosti licem Grete Garbo.

Idealno našminkano lice 30-ih godina prošlog veka podrazumevalo je napuderisano lice sa vrlo malo rumenila i obično je uključivalo tanke obrve, koje su čupale da budu što tanje, sa visokim lukom i krilatim ivicama. Neke žene su ih čak potpuno brijale i iscrtavale olovkom po svojoj želji. Najbolji primer ideala lepote tog vremena je Rita Hejvort.

Osnivačica vintage beauty brenda Besame Cosmetics, Gabriel Hernandez, ističe da je tokom tog perioda osnovni moto bio manje je više, i da su žene obično nanosile vazelin ili maslinovo ulje na kapke kako bi stvorile sjajni efekat, a zatim su trepavice doterivale tamnom kanom, s tim da su izbegavale da budu previše guste.

Tridesete, četrdesete i pedesete godine 20. veka u modu vraćaju figuru u obliku peščanog sata.

Tokom zlatnog doba Holivuda, široki kukovi, uži struk i velike grudi postaju simbol lepog izgleda. Slika i prilika ovih trendova bila je Merilin Monro. Za ovo vremensko razdoblje treba vezati i još neke od najlepših žena svih vremena: Grej Keli, Gretu Garbo, Sofiju Loren, Elizabet Tejlor.

Drugi svetski rat je u velikoj meri uticao na standardni izgled šminke 40-ih. Prema Millihelen, blogu o lepoti, kozmetiku je tada bilo teško nabaviti zbog ratnog stanja, a u brojnim zemljama je bila visoko oporezovana kao luksuz. Pa ipak, od žena se i dalje očekivalo da budu našminkane. Idealno lice nije bilo ništa bez crvenog karmina. Međutim, ostatak lica generalno nije bio tako hrabar. Obrve su često bile oblikovane u zaobljen luk, a senke i rumenilo su se trošili štedljivo. Tokom 50-ih, žene su obično nosile debelu podlogu, smele boje za usne i ružičasto rumenilo. Pevačica Doroti Dendridž jedan je od primera, za tadašnje vreme, zapanjujućeg izgleda šminke. Žene su želele da deluju glamurozno, te su nagomilavale teške proizvode kako bi ostavile besprekoran utisak, navodi Glamour Daze. Maskara je takođe bila popularna, iako se obično nanosila samo na gornje trepavice.

Zvezda 60-ih Tvigi, donela je novi ideal lepote – vitkost i duge noge. Postala je poznata po svom androginom izgledu. Imitirajući slavnu manekenku, žene su bile opsednute izuzetno mršavim izgledom. Kao dva opozita šezdesetih, imamo hipike koji su potencirali nonšalantnost, dok su s druge strane trenda stajale devojke nalik Tvigi, uredne, u mini-haljinama i suknjama, uvek promišljenog stila. To je period kada je šminka za oči bila u centru pažnje, sastojala se od senke za oči u pastelnim nijansama i ajlajnera kojim se iscrtavala jasna linija preko pregiba kapka.

Prethodna dekada je potpuno promenila način na koji su do tada žene posmatrale svoje telo, tako da je 70-ih fenomen mršavosti bio na svom vrhuncu. Garderoba je bila seksi, ovo je bila disko era, nosile su se jarke boje, kratke forme i predimenzionirane naočare. Kosa je postala bitan faktor u stilizovanju. Takođe, velika promena koja je došla, bio je preplanuo ten. Mnoge žene 70-ih su učestvovale u pokretu za oslobođenje žena i obično su odbacivale stereotipe o lepoti. Da bi se suprotstavile seksizmu sa kojim su se često suočavali, one koje su nosile šminku nastojale su da izgledaju prirodno. Prateći taj trend, kozmetički brendovi, koji su doživljavali ekspanziju, počeli su da uvode proizvode sa oznakama jedva vidljivo i nevidljivo. Sjajna koža je bila poželjna, bez isticanja očiju senkama, osim lagane maskare. Osamdesete donose i pomamu za aerobikom, koji se promovisala Džejn Fonda. Žene su prvi put zakoračile u svet fitnesa, očekivalo se da brinu o svom telu, vežbaju, ali da ne deluju mišićavo. Pored svih tih telesnih trendova, nije ni čudo što su zapravo poremećaji u ishrani postali toliko česti u toj deceniji. Moda je bila, malo je reći, upečatljiva. Nosile su se neonske boje, spandeks i ogromne naramenice. Mantra osamdesetih je bila što veće to bolje. Šminka je bila jarka, senke za oči u plavim i roze bojama, a jake obrve su bile vrlo seksi. Ajlajner je takođe igrao veliku ulogu u beauty trendovima 80-ih. Nanosio se u debelim slojevima oko očiju, a ponekad su se crtale i lažne tačke lepote, verovatno da bi imitirali Madonu, koja je tada bila u zenitu popularnosti.

Devedesetih idealno našminkano lice podrazumevalo je što više sjaja. Ponovo su se pojavili neki trendovi lepote iz prošlih decenija, poput tankih obrva i plavih senki za oči. U modi su bile sjajne, svetlucave usne, a  da bi se postigao maksimalan efekat, žene su sjaj često stavljale preko karmina. Svetlucavi gel se mogao videti iznad obrva, na obrazima ili ramenima. Zvezda tog vremena je Kejt Mos, čiji izgled potencira mršavost. Grunge, karirane košulje i martinke su se podrazumevale. Kratki topovi isticali su mišićave stomake na kojima su često mogli da se vide pirsinzi. Frizure su bile raznolike, od paža preko stepenaste, do šiški. Dvehiljadite, u odnosu na sve prethodne dekade, donose nikad više izbora i mogućnosti nego ikada pre, a sama očekivanja društva u odnosu na ženski izgled prilično su nerealna. Ideali su se pomerili do granica neprirodnosti, gde su plastične operacije postale naša svakodnevica. U velikoj meri se nastavlja sa trendovima započetim devedesetih. Najviše se govori o zdravoj ishrani, insistira na redovnom vežbanju i mišićavom telu, velikim grudima i zadnjici, punijim usnama i tanjim butinama i ravnom stomaku. Što se tiče same mode, prisutni su mikseve svih dosadašnjih stilova na novi način. Frizura i šminka su postali takođe individualni izbor. Idealno našminkano lice često ima za cilj da izazove glamur, a inspirisano je umetnicima na YouTubeu i Instagramu. Tako je trend smokey eyesa, takozvanog zadimljenog pogleda, promovisala Kim Kardašijan, i bio je aktuelan do 2010. godine.

O idealu lepotu moglo bi se iz mnogo uglova govoriti, a ne samo o njenoj hronološkoj liniji promena. Razvoj potrošačkog društva i kozmetičke industrije doneli su nam sijaset proizvoda i tretmana za ulepšavanje, a na društvenim mrežama možemo videti besprekorna lica i tela. No, da li smo se ikada zapitali šta i koliko nam je zaista potrebno da se osetimo lepim i zadovoljnim? Odnosno, da se vratimo na početak priče i razmislimo i o unutrašnjoj lepoti, koju su stari Grci potencirali kao neizostavni deo privlačne, lepe osobe. Ukoliko malo više zavirimo u sebe i poradimo na svojoj duhovnosti, sigurno ćemo se osećati lepim, a šminka je tu kao final touch. Jedno drugo ne isključuje.

Foto: Profimedia

Najnovije