Harper's Bazaar Srbija

Kako se kripto faktor odrazio na svet umetnosti

Da li blokčejn revolucionalizuje tradicionalno tržište umetnina? Bazaar Art istražuje potencijalni uticaj digitalizacije i dolaska NFT-a na scenu

Bilo je hladno februarsko jutro u Njujorku 2021. kada je Noah Davis, specijalista za posleratnu i savremenu umetnost aukcijske kuće Christie’s, seo za trpezarijski sto i otvorio svoj laptop. Grad je bio u lockdownu, a Davis mesecima nije bio u kancelariji. Njegove mačke Ghost i Indiana Jones puzale su  po njegovom kompjuteru kada su počeli da zvone njegov poslovni i privatni  telefon.

„Ljudi su me zvali, slali mi poruke, slali mi e-mailove“, priseća se Davis. „Nastalo je pravo ludilo.“ Sva frka je nastala povodom otvaranja ponuda za Christie’s aukciju koju je predvodio Davis sa umetnikom po imenu Beeple. Uprkos tome što je pomno pratio savremenu scenu, upoznao se sa Beeplovim radom tek nekoliko nedelja ranije, kada je grafički dizajner  jedno svoje delo prodao online za zapanjujućih 6,6 miliona dolara. Tema ovog rada – goli Donald Tramp koji beživotno leži na travi – takođe je zadivljujuća. Međutim, činjenica da je slika stigla sa nezamenljivim tokenom (NFT – non-fungible token), jedinstvenim, digitalnim sertifikatom o autentičnosti, privukla je pažnju šireg sveta umetnosti.

Davis i njegove kolege su brzo stavile na prodaju Beepleov aukcijski lot, čije je pravo ime Mike Winkelmann. Povodom ove prodaje, Winkelmann je kreirao JPEG mozaik svih slika koje je objavio online od 2007. godine, pod nazivom Everydays: The First 5000 Days. To je bio prvi put da je velika aukcijska kuća prodala pravo digitalno delo sa NFT tokenom i prihvatila kriptovalutu kao način plaćanja.

Licitacija je počela sa početnom cenom od 100 dolara. U roku od nekoliko minuta cena je dostigla milion dolara. Do kraja 14-dnevne aukcije, lot je prodat za 69,3 miliona dolara, čime je Beeple postao treći najplaćeniji živi umetnik, posle Jeffa Koonsa i David Hockneyja. Usledila je NFT manija: muzičar i umetnik Grimes je prodao selekciju kratkih video-zapis setova na muziku za šest miliona dolara, osnivač Twittera Jack Dorsey na aukciji je prodao svoj prvi tvit za 2,9 miliona dolara, Nyan Cat, gif mačke koja trči iz 2011, zaradio je više od pola miliona dolara.

Odjednom su velike aukcijske kuće počele da posluju sa ekipom vrhunskih kreatora koji su samo nekoliko nedelja ranije delovali nezamislivo u konvencionalnom sistemu: transrodni tinejdžer po imenu FEWOCiOUS, distopijski umetnik Mad Dog Jones i CryptoPunks, kolekcija od 10.000 piksiranih pank glava, od kojih je najskuplja prodata za 11,7 miliona dolara. Čak i umetnici iz meatspacea, koji predstavlja divan termin koji trgovci kriptovalutama koriste za opisivanje stvarnog sveta, unovčavaju novonastalo uzbuđenje. Gucci, Givenchy i Burberry napravili su NFT tokene i kruže glasine da se i fotografije Karla Lagerfelda sele na blockchain (blokčejn). Prodati su i neki od digitalnih radova Andyja Warhola koji su nedavno pronađeni na disketama, a Damien Hirst je izbacio 10.000 originalnih spot-slika po ceni od 2.000 dolara za svaku.

Zlatna groznica je, neizbežno, podelila svet umetnosti. Mnogi, uključujući i tehnologe iz Silicijumske doline, u kojoj živim, pretpostavljaju da će ovo napraviti revoluciju u vlasništvu. Drugi smatraju da je to epitom carevog novog odela. Međutim, šta su zapravo NFT tokeni i zašto ljudi misle da oni označavaju kraj tradicionalnog umetničkog tržišta kakvo poznajemo?

Zamenljivo označava nešto što se može zameniti za nešto drugo. Novac je zamenljiv – ukoliko posedujete dve novčanice od 10 funti, možete ih zameniti za novčanicu od 20 funti. Kada je artikal nezamenljiv, to znači da ćete, ako ste trgovali sa njim, završiti sa nečim drugačijim. Nezamenljiva imovina može biti bilo šta, od hrčka, preko kuće, do Hockneyjeve slike. Ipak, dok imamo umetničko delo i fizički račun kojim dokazujemo da posedujemo Hockneyja u stvarnom svetu, u digitalnom svetu, gde se sve može beskonačno umnožavati i deliti, mogućnost dokazivanja vlasništva postaje teža.

NFT tokeni su to promenili. Koristeći blockchain tehnologiju koja pokreće kriptovalute kao što su bitcoin i ethereum, ovi tokeni konačno pružaju dokaz o vlasništvu nad digitalnom imovinom. Objasniti kako blockchain funkcioniše znatno je komplikovanije, međutim za potrebe razumevanja NFT tokena, ona je konstantno ažurirana, globalno dostupna baza podataka koju je navodno nemoguće hakovati ili promeniti.

Kada umetnik mintuje NFT da prati umetničko delo, podaci se nepovratno utisnu u blokčejn. Blockchain generiše niz kodova koji se zove hash, a koji je jedinstven za taj NFT i umetničko delo. Možda vi imate snimak tvita Jacka Dorseyja na svom telefonu ili, ne daj bože, golog Trampa kao pozadinu desktopa, međutim samo jedna originalna datoteka će biti povezana sa ispravnim tokenom.

Posedovanje nematerijalne imovine je koncept koji teško razumeju oni koji su navikli da imaju umetnost u kojoj mogu da uživaju u svojim domovima. Ja sam milenijalac, koga popularna kultura naziva digitalnim domorocem, i još uvek se mučim da prepoznam vrednost umetničkog dela na ekranu. Postavila sam ovo pitanje Noah Davisu, čiji odgovor nije baš bio uverljiv.

„Voditelj emisije Good Morning America me je zamolio da mu objasnim NFT kao da je dete“, rekao je. „Bio sam u fazonu, da si dete, već bi to dobio. U suštini sam mu objasnio NFT kao da je on drvo ili stena. Za stene poput mene, interpretacija Sarah Wendell Sherrill čini da se manje osećam ludistom. Koizvršni direktor i suosnivač Lobusa, platforme za upravljanje umetničkom imovinom, kaže: „Naše dnevne sobe su sada Twitter i Instagram. Nije više kao pre, kada biste ušli u nečiju kuću i divili se slici na zidu. Ukoliko su i vaši vršnjaci online, onda ima smisla pokazati svoju umetnost tamo.”

Teško je razumeti zašto bi neko platio ogromne sume za nešto što se može kopirati beskonačno mnogo puta. Međutim, baš kao što je Duchamp transformisao pisoar dodavanjem svog potpisa, NFT koristi nešto što nema nedostataka – JPEG koji se može kopirati iznova i iznova, ili video-link kojem može pristupiti svako sa pametnim telefonom – i pretvoriti to u unikat. Kao što Wendell Sherrill kaže: „Ovo je konceptualna umetnost za internet generaciju.“

Pored istorije umetnosti, NFT tokeni su revolucionarni i u načinu na koji digitalnim umetnicima nude sredstvo za unovčavanje i zadržavanje kontrole nad svojim umetninama. Petra Cortright, umetnica sa sedištem u Los Anđelesu, skoro već dve decenije kreira video-umetnost i slike na svom računaru. „Veoma dugo sam morala da razmišljam o tome kako da odštampam svoja dela kako bih mogla da uđem u svet Umetnosti sa velikim U“, objašnjava ona. Bila je izuzetno uspešna. Pa ipak, godinama su njeni video-snimci sa web kamere privlačili samo kolekcionare. Kada je 2008. prodala svoj prvi JPEG, smatrala je da se izvlači sa prevarom veka.

NFT tokeni sve to menjaju. U pojedninim slučajevima, ovi digitalni sertifikati takođe sadrže pametne ugovore koji umetnicima omogućavaju da zarađuju tantijeme, dok se njihov rad preprodaje. Kada je dizajnerka Edeline Lee svaku fotografiju iz svoje kolekcije za jesen/zimu 2021. učinila dostupnom kao NFT, ona je odredila da će sav prihod biti podeljen na 51 deo, odnosno za svakog člana njenog tima. Za Lee, NFT je bio način da pokaže kako je čak i efemernu stvar poput haljine na modnoj pisti dotaklo i na njoj radilo toliko mnogo do tada nepoznatih ljudi. „Zbog načina na koji je (modna) industrija organizovana, ljudi ne shvataju trud koji stoji iza svega toga“, kaže ona. „Zamislite kada biste mogli da vidite ko je sašio, gde je to urađeno, odakle dolazi svaki deo… to bi zaista unelo revoluciju u autentičnost i održivost.

Ova promena našeg pristupa vlasništvu je ono što uzbuđuje ljude u Silicijumskoj dolini. NFT entuzijasti sa kojima sam razgovarao smatraju da ćemo u narednih deset godina kupovati automobile, kuće, pa čak i kafu, preko blockchaina. Kada sam razgovarao sa Davisom, on je upravo priveo kraju Christiejevu prvu NFT sezonu, koja je dostigla prodaju od nečuvenih 94 miliona dolara. Pitao sam ga da li oseća pritisak zbog sledeće godine. „Ne“, odgovara on, „jer dolazim iz stvarnog sveta i ako taj svet nestane, uvek mogu da se vratim u stvarnost.“ Srećom, možemo i mi ostali.

Lot je prodat za 69,3 miliona dolara, čime je Beeple (Mike Winkelmann) postao treći najvredniji živi umetnik

Piše: Teresa Fitzherbert

Foto: Profimedia

Najnovije