Harper's Bazaar Srbija

Da li su obnažene ženske grudi zauvek tabu tema?

Od srama preko skromnosti do moći i nazad – istorija grudi kroz vekove pa sve do odnosa danas.

Bilo da pričamo o vekovima kada smo ih sputavale u korsetima ili pak kada je #nipple momenat na nastupu Janet Jackson u finalu Super Bowl 2014. godine bio cenzurisan, odnos društva prema grudima bio je promenljiv i podložan raznim društvenim uticajima, ali one su bile i ostale značajan deo ženskog tela, prema kom je istorija takođe imala love/hate momenat.

Od Afrodite Knidske preko Botičelijeve Venere do Marylin Monroe i Madonne Iako je ženska figura bila inspiracija mnogim umetnicima antičkog sveta, prve skulpture koje se nisu odnosile na jači pol tek su se pojavile u 4. veku pre nove ere. Smatra se da je grčka statua Afrodita Knidska, koju je uradio kipar Praxiteles, momenat u helenskoj umetnosti u kojem je boginja prvi put prikazana naga. Zapravo, polunaga jer je naborima tkanine prekrila svoje međunožje, ali ako znamo da su pre toga ženske statue bile prikazane skoro pa u potpunosti obmotane u raskošne draperije, onda nije ni čudo što su mnogi ovu skulpturu u skoro pa postiđenoj pozi doživeli kao svojevrsnu začetnicu perioda u kojem ovakav prikaz nagog ženskog tela postaje normativ. Nakon Afrodite Knidske još jedan detalj postaće čest momenat u umetnosti, odnosno u prikazivanju ženskog božanstva, a to je pokret ruke preko grudi koji je jasno aludirao na činjenicu kako su grudi zajedno sa pubičnom regijom, ipak nešto sveto što bi trebalo čuvati daleko od očiju.

Renesansa je kasnije tek uvela u umetnost Devicu Mariju i čest prikaz Bogorodice kako doji Isusa, kada su grudi bile izvor majčinske ljubavi, nežnosti i brige. Tada je nastala i čuvena renesansa slika Birth of Venus od Botticellia koju i dan-danas mnogi smatraju najlepšim prikazom nagog ženskog tela u umetnosti. Možda je tada civilizacija i poverovala da će nagost ženskog tela ostati nešto što neće nikada izazvati sram, ali ubrzo je bar u zapadnoevropskom svetu nagost ženskog tela, a samim tim i razotkrivanje grudi postalo nedopustivo. U svojoj knjizi A History of The Breast iz 1998. godine američka istoričarka Marilyn Yalom će istaći kako su na odnos prema grudima na Zapadu uticale politika i ekonomija, dok će stanovnici Azije i Afrike ne samo u umetnosti, već i u stvarnom životu nastaviti da žive jedan topless život, bez okova društva. Opet, to ne znači da su se prema grudima jednako odnosili svi evropski narodi. Dok je na britanskom dvoru otkrivanje grudi bilo smatrano kao čin nepoštovanja engleskog suverena, a za vreme Elizabeth I vladala androgena moda, kako bi kraljica dodatno izgledala muževnije jer je ipak obavljala muški posao, Francuska je igrala protiv svih pravila. Dve velike francuske ikone, ratnica Jovanka Orleanka i Marijana, revolucionarna figura, obe se prepoznaju po otkrivenim grudima, jedna prekrivena vojničkim oklopom, a druga izložena u borbi. Ove dve neobično moćne i subverzivne ženske figure, pokazale su koliko su se grudi u Francuskoj slavile odavnina.

Dvadeseti vek je već bio trenutak u kojem su se desile tektonske promene za žensko telo. Tako je 1913. godine pripadnica visoke njujorške klase Mary Phelps Jacob u želji da ne nosi više korset, uzela dve maramice i traku i napravila prvi grudnjak na svetu. U početku grudnjaci su ipak bili dizajnirani sa namerom da spljošte grudi, da bi počevši od 50-ih godina pin-up model Bettie Page počela zajedno sa glumicom Marilyn Monroe da uvodi u pop kulturu seksualnost koja je bila u potpunosti fokusirana na grudi. Već tada pojavila su se uverenja kako su velike grudi ipak momenat na ivici vulgarnosti, dok su male grudi koje su krasile Audrey Hepburn, postale simbol rafinirane lepote, aristokratije i gracioznosti. Nešto što je smatrao i Stari Rim. Grudi su nastavile i tokom 90-ih da budu način na koji će žene pokazati svoju slobodu i seksualnost. Setimo se Madonne koje je tokom svoje turneje Blond Ambition bila stilizovana u Jean Paul Gaultier grudnjak u obliku kupe, koji je tada postao simbol pop kulture. Izabravši ovakav grudnjak Madge se poigravala sa publikom u želji da inspiriše žene da agresivnije prikažu svoju seksualnost i u krajnjem slučaju postanu vlasnici sopstvene uloge da li će i na koji način prikazivati grudi.     

Kakav odnos imamo danas prema grudima? Zahvaljujući upravo dvadesetom veku a i nekim pojedincima poput gorepomenute Madonne, evidentno je da danas imamo zdraviji odnos prema grudima. Uostalom, poslednjih deset godina svedoci smo snažnog osnaživanja žena i velikih pomaka u body positivity – prihvatanju da ne postoji idealna lepota, te da je lepota u prirodnosti i autentičnosti. Da, govorimo o tome kako je danas prirodno i lepo videti trudnice na pistama, plus size modele u kampanjama najjačih modnih brendova, te sve veći broj dama koje su prigrlile da grudima daju jednu slobodu, svesne koliko su takve slobodne grudi privlačne, čista umetnost i u krajnjem slučaju nešto što je i te kako bitan faktor naše seksualnosti. Sa tim se slaže i Marija Taraba, koja stoji iza Instagram naloga Gate.of.life koji ima za cilj da prenese drevno taoističko znanje na temu ženske i muške seksualnosti i približi svakom ko smatra da mu ove veštine mogu unaprediti intimnost, vitalnost, zdravlje i svakodnevni život. Marija, koja dugi niz godina drži radionice seksualnosti za oba pola, kao i za parove, grudi vidi kao nastavak srca, naše antene koje doje decu, privlače umetnike vekovima, pružaju zadovoljstvo i upijaju emocije oko nas.               

“Same grudi su deo tela koji je energetski direktno povezane sa srcem, potom su i seksualni organ te ukoliko ih ne volimo, to će uticati i na zatvaranje srca ali i seksualnost. Bitno je i u kakvom okruženju ste odrastali i da li je ta ljubav prema grudima negovana ili pak potpuno sputana ili još dodatno začinjena stidom i sramom. Takođe je važno prihvatiti i shvatiti da ne postoje idealne grudi, odnosno da su sve grudi s razlogom takve – male, velike, opuštene, ali prilagođene našem telu. Treba ih negovati uz redovnu masažu i stalno im pružati ljubav. Jer, dojkama ne trebaju ni implanti, ni brus da bi bile lepe. Mi same smo odgovorne da odnos prema grudima menjamo zbog nas samih ali i zbog budućih generacija žena koje tek treba da izgrade zdrav odnos prema svom poprsju. Uostalom, ne postoji isti par dojki na svetu, pustimo ih da nabujaju, skakuću i osetimo se važnim jer su naše i jedinstvene.”

Marija na čijim radionicama žene mogu da nauče negu i specijalnu masažu grudi za rejuvenaciju i razbijanje stagniranih energetskih blokada, te detektuju gde na emotivnom i energetskom planu leži problem i kako da iskoriste urođenu seksualnu energiju za podizanje libida i negovanje tela, osvrće se na to koliko ne smemo da zaboravimo da grudi nisu samo estetski momenat i bit naše ženstvenosti, već i snažna erogena zona.

“Grudi su erogena zona i njihova stimulacija je izuzetno bitna u predigri. U ranoj fazi zapravo je bolje milovati i ljubiti sve delove grudi osim bradavica koje su hipersenzitive. Neretko žene zatvore svoje grudi za dodire upravo zato što ih partneri hvataju direktno za bradavice zanemarujući ostatak grudi.”

Bile one male, velike, opuštene, skrivene, slobodne, jedre, niske, dečačke, izazovne, gipke, elegantne, rafinirane, aristokratske, grudi su evidentno žensko božanstvo, vrata ka energiji koja budi seksualnost, ženstvenost ali i samopouzdanje. Prepustite im se i oslobodite ih.

Tekst: Ana Dodig

Foto: Profimedia

Najnovije