Da li „stajanje na soli“ zaista poboljšava san i smanjuje stres?

Jednostavan večernji ritual koji je postao internet fenomen

Da li „stajanje na soli“ zaista poboljšava san i smanjuje stres 2 copy 2

Na društvenim mrežama poslednjih meseci sve češće se pojavljuje jednostavan večernji ritual poznat kao salt stomping – praksa u kojoj se krupna so, najčešće morska ili Epsom so, sipa na ravnu površinu, nakon čega se na njoj stoji bosim stopalima oko deset minuta, obično pre odlaska na spavanje.

Zagovornici ovog trenda tvrde da pomaže u smanjenju stresa, opuštanju nervnog sistema, poboljšanju kvaliteta sna, pa čak i u „detoksikaciji“ organizma i ublažavanju upalnih procesa. Na internetu se mogu pronaći brojna lična svedočenja o dubljem snu i osećaju smirenosti nakon uvođenja ove rutine u večernji ritual.

Ipak, kada se izdvoje subjektivni utisci i pogleda ono što je do sada poznato u medicini i fiziologiji, slika postaje znatno drugačija.

Šta (ne) znamo o dejstvu soli

Sa stanovišta savremene medicine, ne postoje klinički dokazi da stajanje na soli može direktno uticati na neurološke procese, nivo kortizola ili lučenje serotonina. Takođe, nema ubedljivih naučnih podataka koji potvrđuju da se magnezijum iz Epsom soli apsorbuje kroz kožu u meri koja bi mogla da ima sistemski efekat na organizam tokom kratkog kontakta.

Epsom so (magnezijum-sulfat) se zaista koristi u obliku kupki, najčešće u kontekstu opuštanja nakon fizičkog napora. Međutim, i u tom slučaju dokazi o njenom direktnom uticaju na nivo magnezijuma u organizmu ostaju ograničeni i nedovoljno jednoznačni.

Morska so i himalajska so sadrže minerale u tragovima, ali njihove koncentracije nisu dovoljno visoke da bi kratkotrajni kontakt sa kožom mogao da proizvede merljive fiziološke promene.

Da li „stajanje na soli“ zaista poboljšava san i smanjuje stres 2 copy 2

Zašto onda ljudi prijavljuju efekat opuštanja?

Stručnjaci ističu da potencijalna korist ovog rituala verovatno ne potiče od soli, već od konteksta u kojem se primenjuje.

Deset minuta mirnog stajanja, bez telefona, ekrana i spoljašnjih distrakcija, predstavlja jednostavan oblik večernjeg usporavanja. Takva pauza aktivira parasimpatički nervni sistem, koji je odgovoran za procese odmora i oporavka, i može doprineti snižavanju subjektivnog osećaja napetosti.

Dodatno, hodanje ili stajanje na neravnoj, zrnastoj površini stvara konstantnu senzornu stimulaciju stopala. Ta vrsta taktilnog povratnog signala usmerava pažnju ka telu i udaljava je od mentalne preopterećenosti, što u psihološkom smislu spada u principe „uzemljenja“ – tehnike fokusiranja na sadašnji trenutak kroz čulno iskustvo.

Važno je napomenuti da se ovakav koncept uzemljenja u psihološkom kontekstu ne odnosi na ideje o „energetskom pražnjenju“ ili fizičkoj razmeni energije sa podlogom, već na pažnju usmerenu na telesne senzacije i prekid mentalne ruminacije.

Kupke sa Epsom soli i širi kontekst opuštanja

U praksi se Epsom so najčešće koristi u toplim kupkama, gde kombinacija toplote i hidroterapije može doprineti opuštanju mišića i subjektivnom osećaju rasterećenja nakon fizičkog napora. Ipak, i u ovom slučaju, naučni dokazi o transdermalnoj apsorpciji magnezijuma i njegovom sistemskom efektu ostaju ograničeni.

Za razliku od toga, kratkotrajno stajanje na suvoj soli nema potvrđene fiziološke efekte na upalne procese, cirkulaciju ili kvalitet sna.

Da li „stajanje na soli“ zaista poboljšava san i smanjuje stres 2 copy 2

Šta zaista utiče na kvalitet sna

Kada je reč o higijeni spavanja, savremena istraživanja dosledno ukazuju na nekoliko faktora koji imaju najjači dokazani uticaj:

  • stabilan ritam spavanja i buđenja
  • smanjenje izloženosti ekranima u večernjim satima
  • prigušeno osvetljenje pred odlazak na spavanje
  • redovna fizička aktivnost tokom dana
  • tehnike opuštanja poput disanja, meditacije ili laganog istezanja
  • prijatna, hladnija i mirna spavaća sredina

Ove navike utiču na regulaciju cirkadijalnog ritma i prirodnu pripremu organizma za san, što je daleko bolje potkrepljeno naučnim dokazima nego bilo koji pojedinačni „viralni“ ritual.

Ritual kao psihološki, ne fiziološki efekat

„Stajanje na soli“ može imati mesto u večernjoj rutini, ali pre svega kao simbol usporavanja i svesnog prekida dana. Njegov potencijalni efekat na stres i san najverovatnije ne dolazi iz fizičkog dejstva soli, već iz kombinacije tišine, odsustva stimulansa i fokusirane pažnje na telo.

U tom smislu, ovaj trend više govori o potrebi savremenog čoveka za jednostavnim ritualima koji uvode strukturu i mir na kraju dana, nego o novom naučnom otkriću u oblasti spavanja i opuštanja.

Foto: Pixels

Najnovije

Politika kolačića
Harper's Bazaar Srbija logo

Koristimo kolačiće i slične tehnologije za skladištenje i pristup informacijama na Vašem uređaju. Neke od ovih tehnologija su tehnički neophodne da bi vam pružile bezbednu, funkcionalnu i pouzdanu web stranicu. Takođe, želimo da postavimo opcione/dodatne tehnologije kako bi vam pružili najbolje korisničko iskustvo.

Dodatne informacije su dostupne na stranici politika privatnosti.

Neophodni kolačići

Ovi kolačići su neophodni za normalno funkcionisanje web sajta, jer omogućavaju osnovne operacije poput održavanja vaše sesije, obezbeđivanja sigurnosti i pravilnog rada ključnih funkcionalnosti stranice.

Analitički i kolačići trećih strana

Ovi kolačići nam omogućavaju da razumemo kako pristupate stranici i Vaše navike pregledanja (npr. pregledane stranice, vreme provedeno na stranici, klik na sadržaj). Oni nam omogućavaju da analiziramo performanse i kvalitet naše stranice i da otkrijemo moguće greške.

Omogućavanje ovih kolačića pomaže nam da poboljšamo naš web sajt.