Harper's Bazaar Srbija

5 izložbi koje bi trebalo da posetite ovog vikenda

Kako vam zvuči "Slika pistaća koja uništava prugu kako bi isekla putanju slasti" ili "Home Paradigm: A New Place of Belonging" ili "Bakar gori" kao odgovor na esej "Smeh Meduze"? Sve to možete da "doživite" ove subote i nedelje u beogradskim galerijama.

Izložba Vesne Perunović u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića 

(M)art je bio pravi umetnički mesec i iznedrio je nekoliko većih izložbi u Beogradu, koje, srećom, možete posetiti i u aprilu. Neke od njih su aktuelne još samo nekoliko dana, pa je vikend pred nama (kad gotovo sve galerije i muzeji rade) idealno vreme da obujete udobne patike, obučete nešto lagano & svetlo i zaputite se, recimo, prvo na Dedinje. Tamo se u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića krije pravo umetničko blago odnosno izložba srpsko – kanadske umetnice Vesne Perunović, Home Paradigm: A New Place of Belongig. A kad ste već tu, zašto ne biste prošetali i do Muzeja Jugoslavije, pa do Legata Petra Lubarde koji je otvoren za psoetioce i nalazi se u obnovljenoj vili na Dedinju (u Ilićevoj 1)? Iskoristite lepo vreme da uživate u umetnosti i posetite sledećih pet izložbi u prestonici.

Home Paradigm: A New Place of Belonging Vesne Perunović u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (adresa: Rodoljuba Čolakovića 2)

Izložba kanadsko-srpske umetnice Vesne Perunović, Home Paradigm: A New Place of Belonging/Paradigma doma: Novo mesto pripadanja, tematski rezimira poslednjih petnaestak godina u radu autorke. Postavljena je na sva tri nivoa Galerije–legata i obuhvata umetničine radove nastale u periodu nakon dvehiljaditih, uključujući instalacije sa redimejd objektima, crteže, fotografije, video radove i site-specific intervencije.

Pored nekoliko ključnih ranijih ostvarenja iz navedenog perioda autorkinog opusa, predstavljena je i njena najrecentnija produkcija poput instalacija velikog formata (Shifting Shelter / Promenjeno utočište, Archive of Insignificant Losses / Arhiva beznačajnih gubitaka).

Prema rečima autorke, izložba razmatra paradigmu doma u savremenim kontekstima, od pojma fizički definisanog, neposrednog životno-formativnog i protektivnog okružja do razumevanja doma i domicilnog  kao mesta i stanja koje se konstituiše u procesima, u ostvarivanju veza sa drugima i sa svetom kroz odnose, susrete i kretanja.

Radovi problematizuju momenat kada dom, nešto što se smatra sigurnim utočištem, postane nešto nestabilno. Trenutak kada gubimo taj dom. Već dve decenije susrećemo se s raznim situacijama – od migrantske krize, pa do ratova, zemljotresa, pandemija, koji menjaju tu paradigmu doma. Mene je Kanada naučila da je dom nešto što se traži, možda i ceo život. Moja putovanja između Kanade i Srbije su konstantna, a takođe putujem po raznim rezidencijama. Tako da je za mene pojam doma nešto fleksibilno, u procesu, traženju, stalnoj tranziciji, izjavila je o temi  izložbe, čiji je kustos Miroslav Karić, autorka. 

Vesna Perunović i Miroslav Karić 

O umetnici: Vesna Perunović (1960) diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1987. godine. Od 1988. živi i radi u Torontu. Izlagala je na više stotina izložbi u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Evropi, Aziji i Južnoj Americi. Nedavno je učestvovala na Bijenalu u Havani, Kuba (2019), u okviru izložbe Ad Infinitum kao i četvorogodišnjeg projekta Evropske unije Risk Change (2016–2020) koji se bavio fenomenom migracija. Učestvovala je u brojnim međunarodnim umetničkim rezidencijama širom sveta: ISCP u Njujorku, Red Gate u Pekingu, Glogauar u Berlinu, Risk Change na Malti, Galerija Miz Istanbul, Banff Residency u Alberti, Kanada. Njeni izložbeni projekti Emblems of Enigma (2007–2009) i Borderless (2009–2011) predstavljeni su u muzejima i galerijama u Kanadi i istočnoj Evropi. Vesna Perunović je dobitnica nagrade T.F.V.A. (2005) kao i brojnih grantova Umetničkog saveta Kanade, uključujući prestižni OAC Chalmers Fellowship Grant (2019) za projekat The Politics of Exile and Compassion.

Fotografije: Bojana Janjić

POST CONCRETE, Pierrea Schwarzenbacha u prostoru ARTE galerijeAndrićev venac 12


Izložba Pierrea Schwarzenbacha u Beogradu predstavlja veoma važan kulturni i umetnički događaj za umetnike, ljubitelje umetnosti i širu javnost zainteresovanu za švajcarske i međunarodne tendencije savremene umetnosti. Izražavajući se kroz različite umetničke medije kao što su dizajn, slikarstvo, skulptura, te kroz eksperimentisanje u novim umetničkim disciplinama još tokom devedesetih njegovo znanje i iskustvo obezbedili su mu vrlo značajno mesto na savremenoj umetničkoj sceni.

Na dnevnom nivou, preopterećeni smo distrakcijama, vestima koje pristižu i agresijom. Kroz svoja umetnička dela nameravam da stvorim neku vrstu protivteže. Usredsređujući se na površine, linije i materijale, nakon dugog promatranja, nanosim ih na platno kako bih pojačao vidljivu vibraciju između posmatrača i umetničkog dela. Pored estetskog osećanja, moja dela trebalo bi da izazovu i osećanje unutrašnjeg mira, izjavio je autor povodom izložbe u Beogradu.

O autoru: Pierreov život je oblikovan kreativnošću od rane mladosti, bilo kroz vizuelne umetnosti, muziku ili u kulinarstvo. Do danas, umetnik se konstantno suočava sa novim izazovima i ispunjava ih – u neprestanoj potrazi za novim horizontima. Slikarstvo je učio tokom srednjoškolskih godina u ateljeu ciriškog slikara Klausa Denikera, a kasnije na Višoj stručnoj školi u Krefeldu (Donja Rajna, Nemačka), gde je na odseku Dizajn izučio sve umetničke tehnike. Učestvovao je na izložbi Tragovima Maljeviča u Kulturnom ateljeu Fondacije Arina Kovner u Cirihu, na kojoj su, između ostalih, prikazani radovi Sol LeVita, Roberta Mangolda, Janisa Kunelisa, Igora Makareviča i Roberta Rajmana. Pierre Schwarzenbach svojim delima predstavlja savremene švajcarske slikare inspirisane Kazimirom Maljevičem.

Izložbu i katalog realizuje galerija Thalber Arte u saradnji sa švajcarskim kulturnim fondom – Srbija, a možete je pogledati do 6. aprila, pa – požurite.

Bakar gori, Lala Raščić u galeriji i umetničkoj rezidenciji Hestia

U galeriji i umetničkoj rezidenciji Hestia, otvorena je izložba radova umetnice Lale Raščić, Bakar gori. Kumom izložbe nazvan je muzičar Damir Imamović, koji je, na samom otvaranju, posetioce bliže upoznao sa Lalinim radom, ali i samom izložbom. On se osvrnuo na Lalin rad i činjenicu da se izložba Bakar gori oslanja na tradiciju s jedne strane i grčku mitologiju s druge strane. Izložbu upravo čine dva kruga koji predstavljaju tradiciju i mitologiju – s jedne strane reč je o tepsiji –   simbolu folklorne tradicije tepsijanja, a sa druge o gorgoneju –  apotropejskom prikazu Meduzine glave iz doba Antičke Grčke.

Izložba je multimedijalna i čine je predmeti od bakra, video radovi, grafike i instalacije. Ono što ističe Lala Raščić je da se njen rad bavi nametnutim patrijarhalnim društvenim normama i izbavljenjem tradicije od folklorizacije nastale pod uticajem nacionalnih politika. U procesu stvaranja ove izložbe umetnica se poziva na različitu literaturu, uključujući i esej Smeh Meduze francuske feminističke autorke Hélène Cixous (Helen Siksu) iz 1975. u kojem autorka kao cilj teorijskog koncepta postavlja stvaranje feminističkog glasa, odnosno njegovo oslobađanje, koje je moguće jedino kroz izraz – čin pisanja.

O umetnici: Lala Raščić  je rođena 1977. u Sarajevu, a danas živi i radi u Sarajevu i Zagrebu. Ona je medijska umetnica i performerka koja koristi performativne strategije vezane za stvaranje novih narativa i pripovesti koji uključuju verbalne video performanse, performativno-instalacijske ambijente, video projekcije, objekte, svetlo, crtanje i slikanje. Njena interesovanja su ukorenjena u načine izvođenja teksta, što se ogleda u njenom interesovanju za tradicionalne i savremene pripovedačke prakse, usmene istorije i umetnost monodrame. Većina projekata Lale Raščić je dosledno istraživačke prirode. Umetnica gradi svoj umetnički narativ oko pitanja feminizma, istorije, novih čitanja tradicije i mapiranja njenih tragova u današnjoj svakodnevici. Njeni radovi nalaze se na granici između performansa i multimedije, istovremeno kombinujući audio-vizuelno, pokret, sliku i crtež i skulpturalne objekte.

Izložba Bakar gori otvorena je do 28. aprila, a Galerija Hestija nalazi se na adresi Topličin venac 14/9

Slika pistaća koja uništava prugu kako bi isekla putanju slasti, Doruntine Kastrati, u Galeriji Eugster || Belgrade

U galerijskom prostoru Eugster || Belgrade možete videti nove radove umetnice Doruntine Kastrati, koji predstavljaju odgovor na fizički rad, emotivne procese i polja u kojima se oni susreću. Doruntina posmatra i dokumentuje ručni rad nasuprot radu mašine, preplićući nepredvidivo u orgaskom, i repetitivno u mehaničkom smislu.

Fokusirajući se na fabrikaciju i proizvodnju ratluka, Doruntinini video radovi prevode doživljaj na sušt estetski nivo, pre nego na opis rečima – rečima koje, suviše često, potiču u subjektivnosti svog pra-autora. Video radovi su u pratnji dve predimenzionirane skulpture, govoreći o estetici traume i eksploataciji u odnosu na ljudsko telo. Izlazeći iz okvira verbalnog, koji pripada sistemima opresije, ova instalacija nas poziva da čulima razmotrimo empatiju kao moguć odgovor na pitanje: Koje alate imamo pri ruci, kojima možemo da komuniciramo nevinije nego rečima? Ili, drugim rečima (ponovo – rečima): šta možemo, kada nam ništa drugo ne preostaje? (Deo iz teksta Natalije Paunić) 

Više o umetnici:  Doruntina Kastrati radi u polju skulpture, instalacije i videa. Kroz svoju praksu, Doruntina istražuje i fokusira se na telo i njegovu relaciju sa biopolitičkom moći, usmerujući pažnju pojedinca na društvena i politička pitanja rada u globalnom kontekstu. Za svoj rad, dobila je nagradu za mladog likovnog umetnika od Nacionalne galerije na Kosovu (2014) kao i Hajde x 6 nagradu od Hajde fondacije (2017). Bila je rezident programa ISCP (Internacionalni studio i kustoski program) u Njujorku 2015. godine, Art House rezidencije u Skadru 2018. kao i rezidencije Initiators u Atini u 2018. godini. U skorije vreme, njeni radovi su prikazani na izložbama: Manifesta 14 u Prištini (2022); Život bez zgrada (Life without buildings) na ETH u Cirihu, Temelj (Temel/Foundation) u Hesel Muzeju u Njujorku (2022); Autostrada bijenale u Prizrenu; Bigger than Myself – Heroic Voices from ex Yugoslavia u MAXXI muzeju u Rimu; Not Fully Human, Not Human at All u Kadist fondaciji u Parizu (2021); Tirana Patience u NacionalnoJ galeriji umetnosti u Tirani (2020); Public Heroes and Secrets u Nacionalnom muzeju na Kosovu. 

Trajanje postavke: 11. mart – 24. maj 2023

Iskonsko u modernom, Olga Jančić, MSUB

Izložba u Muzeju savremene umetnosti, koja je otvorena nakon sjajne postavke Mrđana Bajića traje do drugog maja ove godine, ali zašto je ne biste posetili baš ovog vikenda, a onda dan završili nekon kafom na Dunavu posmatrajući zalazk sunca?

Fotografija: Bojana Janjić/MSUB

U svom bogatom i plodnom umetničkom stvaralaštvu, od preko šest decenija, Olga Jančić s dubokim razumevanjem i doživljajem iskonskog – uspeva da skulpturama modernog izraza da dimenziju prvobitnosti. Promišljajući suštinska pitanja čovekovog postojanja – zadivljujuću čudesnost i lepotu života, ona istovremeno zalazi u sfere one druge, manje vedre strane života, sa svim njegovim strepnjama, strahovima i skrivenim ili tek naslućenim patnjama. Gledano u celini, dela u bronzi i aluminijumu mahom su dramatičnih oblika i naziva, dok se ona u kamenu odlikuju blagošću celokupne vizuelne dejstvenosti, koje punim, zaobljenim volumenima nagoveštavaju plodonosna strujanja iz samog središta odnosno jezgra oblika. Smelo, ali krajnje promišljeno, sa izraženom senzibilnošću imanentnom ženskom biću, ona se u svom stvaralačkom opusu upušta u prevođenje nekih ključnih tema ljudskog života u umetnički oblik, odstranjujući, u svojim najboljim ostvarenjima, sve opisno kao nepotrebno i suvišno. U apstrahovanom obliku svojih vrhunskih skulptura postiže zgusnut izraz ideje – bilo da se radi o materinstvu, ljubavi ili jezgru oblika …

Na izložbi je izloženo 20 skulptura u kamenu, drvetu, bronzi i aluminijumu. Poseban segment izložbe čine video snimci monumentalnih skulptura u slobodnom prostoru – skulptura u kamenu postavljenih na Savskom keju u Beogradu, Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu i u parku u Vrnjačkoj Banji, kao i skulptura u bronzi u Kraljevu. Tokom trajanja izložbe biće organizovani prateći program – javna vođenja, razgovori i predavanja.

Tekst: J. M. 

Fotografije: Bojana Janjić, Promo 

 

 

 

Najnovije