Harper's Bazaar Srbija

Nova istraživanja: Do koliko sati morate završiti s večerom?

Budući da na svetu živi više od dve milijade gojaznih, stručnjaci za ishranu su nedavno sproveli istraživanje među ljudima istih osobina koji poslednji dnevni obrok uzimaju do 18 časova, i onih koji se najedu oko 22 časa. Rezultati su alarmantni: ako večerate neposredno pred spavanje, ne samo što ćete nagurati višak kilograma, nego ste u opasnosti od povišenog pritiska i dijabetesa tipa 2, jer kasne večere povećavaju nivo šećera u krvi.

Dr Jonathan Jun, s Medicinskog fakulteta Univerziteta John Hopkins u SAD, jedan je od autora istraživanja. On kaže da su dobili nova saznanja o tome kako kasna večera može sniziti toleranciju na glukozu i smanjiti količinu masti koje sagorimo tokom noći, prenosi The Sun.

– Efekat kasnog jela veoma se razlikuje kod ljudi i zavisi od toga kada idu na spavanje. To pokazuje da su neki ljudi možda osetljiviji na kasne večere nego drugi. Ako metabolički efekti koje smo primetili kod nekih ljudi s kasnim obrokom nastave da se ponavljaju, tada kasno jedenje može dovesti do posledica kao što su dijabetes ili gojaznost – kaže dr Jun.

Istraživanje je obuhvatilo zdrave dobrovoljce, deset muškaraca i deset žena. Ispitivalo se kako su svarili večeru oni koji jedu u 22 časa, a kako oni koji jedu 18 časova. Svi dobrovoljci su išli na spavanje u 23 časa, i svima su služeni isti obroci.

Glavni autor studije s istog univerziteta, dr Chenjuan Gu, objasnio je da je u proseku najviši nivo glukoze posle kasne večere bio oko 18 posto veći, a količina masnoća, sagorenih tokom noći, smanjila se za oko 10 posto u odnosu na ljude koji ranije večeraju. – Efekti koje smo videli kod zdravih dobrovoljaca mogu biti izraženiji kod ljudi s gojaznošću ili dijabetesom, koji već imaju ugrožen metabolizam – kaže dr Gu.

Studija je objavljena u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism, i do sada je jedna od najdetaljnijih, tvrde istraživači. Oni su najavili dodatne eksperimente kako bi utvrdili da li se navedeni efekti nastavljaju u dužem periodu, i da li su povezani i sa drugim navikama, kao što je odlazak na spavanje odmah posle jela.

Redovno i obilno konzumiranje vode je uslov zdravog života i vitke linije

I jedna ranija studija je pokazala da jedenje posle 18 časova povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2, a da je to zato što je digestivni sistem manje efikasan tokom noći, zbog onog što se naziva “cirkadijalni ritam”. To su 24-časovni ciklusi koji nam diktiraju sve, od toga kada idemo na spavanje, do vremena kada su naše imuno-ćelije najaktivnije. Ovi ciklusi omogućavaju telu da se pripremi za redovne aktivnosti, pa i za jelo. U digestivnom sistemu važi pravilo: pošto noću stvaramo manje pljuvačke, naš želudac stvara manje sokova za varenje, kontrakcije creva koje pokreću hranu su sporije, i manje smo osetljivi na hormon insulin. Drugim rečima, hranu efikasnije obrađujemo tokom dana, i naš organizam je tako ustrojen odvajkada: danju da jede, noću da spava.

Američka služba za javno zdravlje je objavila i niz saveta za lakše mršavljenje. Pored poznatih, da jedete puno voća i povrća, da uzimate redovne obroke i budete aktivni, evo još nekih preporuka:

1. Ne preskačite doručak: nećete uneti ključne hranljive materije važne za funkcionisanje tokom dana, pa ćete završiti sa grickalicama. 

2. Pijte dovoljno vode: ljudi ponekad misle da su gladni, a ustvari su žedni

6. Jedite hranu bogatu vlaknima: pomaže da se osećate sito.

7. Čitajte oznake na deklaracijama hrane: saznajte koje su opcije zdravije.

8. Koristite manji tanjir: stari trik za manje porcije.

9. Ne lišavajte se omiljenih jela: ako sebi nešto zabranite, dijetu ćete doživeti kao pakao.

10. Ne stvarajte zalihe nutricionistički bezvredne hrane, kao što su slatkiši, grickalice i gazirana pića, jer će vas samo dovoditi u iskušenje. Isto važi i za alkohol, koji je kaloričan koliko i šećer.

Autor: Milica Đorđević

Foto: Profimedia

Najnovije