Harper's Bazaar Srbija

Prve virtuelne revije su održane – kakvi su utisci?

Tokom poslednjih meseci postalo je jasno da je vreme da se brendovi odvoje od kalupa i urade ono što njima odgovara u poslu, ali i svetu u kojem živimo

Nedelje mode i revije visokog profila morale su da pređu u virtuelni prostor, što je otvorilo pitanje nad pitanjima u svetu luksuza: da li će  digitalne prezentacije biti dostojna zamena za pravu stvar?

Najviše nedoumica bilo je oko revije Chanel’s Resort 2021. U maju je slavna pariska kuća zbog ograničenja ljudi na javnim skupovima, ali i i putovanja, otkazala najavljenu reviju na italijanskom ostrvu Kapri i novu kolekciju prikazala on-line, 8. juna. S obzirom na to da je Chanel ustanovio tradiciju raskošnih i maštovitih prezantacija, modni stručnjaci su tvrdili da će ovaj, prvi digitalni modni spektakl, biti etalon za buduće digitalne događaje u industriji luksuza.   

Dan kasnije, reviju je ugledni NY Times ispratio tekstom sa poražavajućim naslovom “Chanelov prvi digitalni šou je bio razočaranje na više načina”. Objavili su da je nova kolekcija “povratak nekim eskapističkim promašajima u oblasti visoke mode, a ne smisleni korak u budućnost”, te da je “uglavnom izgledala beznačajno”. Ovako oštra kritika nije objektivna. Izgubilo se iz vida da Chanel važne događaje planira mnogo vremena unapred, pa nikako nije mogao znati da će se predstavljanje nove kolekcije poklopiti sa antirasističkim protestima u SAD i svetu. Zato je ovaj modni događaj zaista izgledao kao da je istrgnut iz realnosti, zaključuje magazin Refinery29. Chanel je tako, umesto osvrta na rasnu nejednakost, u prvi plan istakao drugi cilj, mada isto toliko plemenit – ekološku i socijalno-ekonomsku održivost u modnoj industriji. Novu kolekciju je sastavljao od tkanina koje je već imao na zalihama i predstavio je modelima sa više namena. Na primer, defileom suknji koje se pretvaraju u haljine bez bretela, dok se pozadini ređaju snimci zalaska sunca na Mediteranu, romantično okruženje puno bugenvilija i ponekog kaktusa naspram belih zidova. I, dok se poruke revije mogu pozdraviti, pa i to što su cruise kolekcije tradicionalno namenjene svetskim putnicima i džet setu, pa su zato uvek u vezi sa eskapizmom (u lepu prirodu), kritičari nisu zadovoljni samom idejom da se prave prezentacije zamene virtuelnim. Nije ni čudo, jer su klasične Chanel revije vodile modne urednike na mesta kao što su sunčana Kuba i uzbudljivi Dubai.

Nekoliko dana kasnije, Britanski modni savet (BFC) se pojavio sa digitalnim odgovorom na otkazanu Nedelju muške mode u Londonu. Lansirao platformu kojim je tokom tri dana objavljivao dnevnike dizajnera, razgovore između kreativaca, filmove o modi i snimke živih performansi u realnom vremenu. Jedino što je ovde nedostajalo bila je – odeća. Uz izuzetak nekoliko brendova, nijedna nova kolekcija nije stvorena, što je posledica zatvaranja fabrika i prekinutog lanca snabdevanja materijalima tokom pandemije. Cela kolekcija Marques Almeida je napravljena od recikliranih materijala i onih koje su već imali u skladištima, što je pokazala i digitalna revija – ovaj brend, kao i mnogi drugi, ima alarmantnu količinu materijala koji trunu u skladištima.  “Arhivski materijali” ne ispunjavaju očekivanja kada pomislimo na nove kolekcije kakve se prikazuju na nedeljama mode.

Pandemija je samo ubrzala rešavanje problema koji odavno potresaju industriju mode. Zastareli kalendari koji se vezuju za sezone, rasprodaje kolekcija koje brendovima narušavaju vrednost i beskonačni radni ciklus koji dizajnerima ne da da udahnu vazduha, što ostavlja pogubne posledice po njihovu kreativnost, samo su neke od ovih tema. Mnogi dizajneri koji su učestvovali u Nedelji mode u Londonu kažu da ih je pandemija naprosto primorala da se zaustave i razmotre svoje modele poslovanja. Michael Kors se pridružio kućama Gucci i Saint Laurent u napuštanju dosadašnjeg kalendara nedelje mode, i takođe objavio da će praviti svega dve kolekcije tokom godine.

Pitanja diveziteta u modi takođe su isplivala, ne samo u Londonu, nego i nakon što su mnogi brendovi požurili da pruže podršku antirasističkom pokretu Black Lives Matter i predložili planove akcija u tom pravcu. Dizajnerka Bianca Saunders je umesto nove kolekcije svorila fanzin koji istražuje teme rodnog identiteta, ali i razgovara o kreativnim ljudima crne puti i o diverzitetu u modi. Dizajner Charles Jeffrey je digitalnu platformu posvetio je crncima stvaraocima, te ohrabrio gledaoce da doniraju za britanski Black Pride, dok je Univerzitet u Vestminsteru pokrenuo video sa zahtevom za boljom zastupljenošću u modnim školama. Digitalni projekat Ahluvalije istraživao je baštinu ove nigerijsko-indijske dizajnerke i objašnjavao šta šta znači biti mlada osoba mešovitog porekla u današnjoj Velikoj Britaniji. Mnogo pohvala je dobio potez dizajnerke Anife Mvuembe, koja je organizovala 3D modnu reviju, a sama kolekcija je bila “ljubavno pismo” njenom rodnom Kongu: – Želim da ovi komadi ispričaju priču o smislu. Želim da nas podsete da moramo da imamo nameru u onome što stvaramo. Ne zbog lajkova na Instagramu, već zarad smisla koji šaljemo kada ispričamo priču kroz naše dizajne – rekla je Mvuemba, a preneo Refinery29. Tokom poslednjih meseci postalo je jasno da je vreme da se brendovi odvoje od kalupa i urade ono što njima odgovara u poslu, ali i svetu u kojem živimo. 

Najnovije