Nova istraživanja: Do koliko sati morate završiti s večerom?

Budući da na svetu živi više od dve milijade gojaznih, stručnjaci za ishranu su nedavno sproveli istraživanje među ljudima istih osobina koji poslednji dnevni obrok uzimaju do 18 časova, i onih koji se najedu oko 22 časa. Rezultati su alarmantni: ako večerate neposredno pred spavanje, ne samo što ćete nagurati višak kilograma, nego ste u opasnosti od povišenog pritiska i dijabetesa tipa 2, jer kasne večere povećavaju nivo šećera u krvi.

Dr Jonathan Jun, s Medicinskog fakulteta Univerziteta John Hopkins u SAD, jedan je od autora istraživanja. On kaže da su dobili nova saznanja o tome kako kasna večera može sniziti toleranciju na glukozu i smanjiti količinu masti koje sagorimo tokom noći, prenosi The Sun.

– Efekat kasnog jela veoma se razlikuje kod ljudi i zavisi od toga kada idu na spavanje. To pokazuje da su neki ljudi možda osetljiviji na kasne večere nego drugi. Ako metabolički efekti koje smo primetili kod nekih ljudi s kasnim obrokom nastave da se ponavljaju, tada kasno jedenje može dovesti do posledica kao što su dijabetes ili gojaznost – kaže dr Jun.

Istraživanje je obuhvatilo zdrave dobrovoljce, deset muškaraca i deset žena. Ispitivalo se kako su svarili večeru oni koji jedu u 22 časa, a kako oni koji jedu 18 časova. Svi dobrovoljci su išli na spavanje u 23 časa, i svima su služeni isti obroci.

Glavni autor studije s istog univerziteta, dr Chenjuan Gu, objasnio je da je u proseku najviši nivo glukoze posle kasne večere bio oko 18 posto veći, a količina masnoća, sagorenih tokom noći, smanjila se za oko 10 posto u odnosu na ljude koji ranije večeraju. – Efekti koje smo videli kod zdravih dobrovoljaca mogu biti izraženiji kod ljudi s gojaznošću ili dijabetesom, koji već imaju ugrožen metabolizam – kaže dr Gu.

Studija je objavljena u časopisu Clinical Endocrinology & Metabolism, i do sada je jedna od najdetaljnijih, tvrde istraživači. Oni su najavili dodatne eksperimente kako bi utvrdili da li se navedeni efekti nastavljaju u dužem periodu, i da li su povezani i sa drugim navikama, kao što je odlazak na spavanje odmah posle jela.

Redovno i obilno konzumiranje vode je uslov zdravog života i vitke linije

I jedna ranija studija je pokazala da jedenje posle 18 časova povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2, a da je to zato što je digestivni sistem manje efikasan tokom noći, zbog onog što se naziva “cirkadijalni ritam”. To su 24-časovni ciklusi koji nam diktiraju sve, od toga kada idemo na spavanje, do vremena kada su naše imuno-ćelije najaktivnije. Ovi ciklusi omogućavaju telu da se pripremi za redovne aktivnosti, pa i za jelo. U digestivnom sistemu važi pravilo: pošto noću stvaramo manje pljuvačke, naš želudac stvara manje sokova za varenje, kontrakcije creva koje pokreću hranu su sporije, i manje smo osetljivi na hormon insulin. Drugim rečima, hranu efikasnije obrađujemo tokom dana, i naš organizam je tako ustrojen odvajkada: danju da jede, noću da spava.

Američka služba za javno zdravlje je objavila i niz saveta za lakše mršavljenje. Pored poznatih, da jedete puno voća i povrća, da uzimate redovne obroke i budete aktivni, evo još nekih preporuka:

1. Ne preskačite doručak: nećete uneti ključne hranljive materije važne za funkcionisanje tokom dana, pa ćete završiti sa grickalicama. 

2. Pijte dovoljno vode: ljudi ponekad misle da su gladni, a ustvari su žedni

6. Jedite hranu bogatu vlaknima: pomaže da se osećate sito.

7. Čitajte oznake na deklaracijama hrane: saznajte koje su opcije zdravije.

8. Koristite manji tanjir: stari trik za manje porcije.

9. Ne lišavajte se omiljenih jela: ako sebi nešto zabranite, dijetu ćete doživeti kao pakao.

10. Ne stvarajte zalihe nutricionistički bezvredne hrane, kao što su slatkiši, grickalice i gazirana pića, jer će vas samo dovoditi u iskušenje. Isto važi i za alkohol, koji je kaloričan koliko i šećer.

Autor: Milica Đorđević

Foto: Profimedia

Najnovije

Politika kolačića
Harper's Bazaar Srbija logo

Koristimo kolačiće i slične tehnologije za skladištenje i pristup informacijama na Vašem uređaju. Neke od ovih tehnologija su tehnički neophodne da bi vam pružile bezbednu, funkcionalnu i pouzdanu web stranicu. Takođe, želimo da postavimo opcione/dodatne tehnologije kako bi vam pružili najbolje korisničko iskustvo.

Dodatne informacije su dostupne na stranici politika privatnosti.

Neophodni kolačići

Ovi kolačići su neophodni za normalno funkcionisanje web sajta, jer omogućavaju osnovne operacije poput održavanja vaše sesije, obezbeđivanja sigurnosti i pravilnog rada ključnih funkcionalnosti stranice.

Analitički i kolačići trećih strana

Ovi kolačići nam omogućavaju da razumemo kako pristupate stranici i Vaše navike pregledanja (npr. pregledane stranice, vreme provedeno na stranici, klik na sadržaj). Oni nam omogućavaju da analiziramo performanse i kvalitet naše stranice i da otkrijemo moguće greške.

Omogućavanje ovih kolačića pomaže nam da poboljšamo naš web sajt.